Ned22102017

Posljednje izmjene05:07:05 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Zanimljivosti Zanimljivosti Reportaže Skrivena ''Aleja dalija'' u Zalužju

Skrivena ''Aleja dalija'' u Zalužju

dalije-n
U rasponu od oko 2 kilometara kroz šumu i uz cestu prostire se preko tisuću dalija
Tonček: Vrt bez cvijeća je kao nebo bez zvijezda

Na tromeđu Bednje, Višnjice i Slovenije u mjestu Zalužje, nalazi se aleja raznih sorti dalija, u nas poznatije kao Regine ili Sabljike. Pod brižnom pažnjom vlasnika Antuna Visinskog zvanog Tonček, čak preko 1000 sorti dalija krase mali brežuljak na samoj državnoj granici. 63-godišnji umirovljenik iz Zalužja s mariborskom adresom, ljubav prema dalijama gaji već 41 godinu te posjeduje ukupno 2800 sorti što čini najveću takvu zbirku u Europi.

Gabi, Ontario, Lola, Nina, Višnja, samo su neka od ženskih imena sadnica koje se nalaze na njihovim etiketama i svaka ima svoje mjesto koje se evidentira, kako bi se opet zasadile na isto mjesto iduće godine. - O dalijama se brinem s tolikom ljubavlju da mi je mjesec listopad najteži. Znam reći da smo jedna velika obitelj i kako dolazi jesen teškim srcem moram odlučiti koje sadnice će ostati za drugu godinu, a koje ne. Svaku jesen rado poklonim pokoju sadnicu okolnim susjedima, a često mi dolaze i grupe iz Slovenije jer u našem kraju nitko ne zna za ovaj nasad dalija. – objasnio je Tonček, po struci voćar.

Ljubav prema dalijama rodila se sasvim slučajno. Kad je Tonček otišao trbuhom za kruhom u Sloveniju i zaposlio se u Biotehničkoj školi u Mariboru, gdje su mu ustupili komadić zemlje, odlučio je zasaditi cvijeće. Kako ovaj živahni gospon' voli reći, vrt bez cvijeća je isto što i noć bez zvijezda. - Kad sam došao kući u Zalužje, zamolio sam majku da mi pokloni svoju daliju koju je dobila radeći kao sluškinja za neke seljake. Dala mi je daliju pod uvjetom da ju njegujem kao što ju je ona svih tih godina njegovala. Kako mi je jedna sadnica u vrtu bila premalo, počeo sam ih postepeno kupovati. Otišao sam u Nizozemsku razgledavati njihove parkove cvijeća i potražio vrtni centar s dalijama, gdje sam kupio 40 komada koje su bile jedna ljepša od druge. Tadašnju zbirku od 100-tinjak dalija napala je voluharica i uništila mi polovicu. Da ih nadoknadim kupovao sam nove, ali bile su jako loše kvalitete i neotporne. Tada sam odlučio da ih sam križam, međutim nisam znao da to nije lak posao. Jedan cvijet mora se oprašivati dva do tri sata, jer pelud mora biti na svakoj cvjetnoj latici i sadnice moraju biti zaštićene posebnim mrežama. Naposljetku, kad je moja prva skrižana dalija procvjetala imao sam osjećaj da sam otkrio novu planetu. Nažalost, ne postoji nikakva literatura o dalijama i njihovom križanju, pa mi je puno pomogao slovenski profesor koji križa tulipane i gladiole. – prisjećao se Tonček.

Iako je u mirovini, u Biotehničkoj školi u Mariboru inzistirali su da se nastavi brinuti o dalijama koje su trenutno posađene, a za koje mu je škola obećala pomoći. Zato svaki drugi tjedan odlazi u Maribor obići svoj drugi nasad, jer se u Sloveniji jako puno ulaže u ovu kulturu. - Kako je Lepoglava poznata po lepoglavskoj čipki, mislio sam kako bi bilo zanimljivo da Višnjica bude prepoznatljiva po ovim nasadima dalija koji su stari četiri godine, a iz godine u godinu ih je sve više i više. Namjera mi je ovaj nasad proširiti i sa slovenske strane, a tu zemlju su mi vlasnici besplatno ustupili i ponudili pomoć prilikom sadnje. – kazao je Tonček.

Njegove dalije u Sloveniji osvajaju brojne nagrade, a ovih dana sudjelovat će na svojoj 27-moj po redu izložbi, gdje će pokazati čak 50 aranžmana dalija.

Dalija ili georgina, kako se još zove, nacionalni je cvijet Meksika iz kojeg je i potekla, a simbolizira uzvišenost i eleganciju. U Europu je stigla tek krajem 18. stoljeća. Prvi stanovnici koji su je vidjeli od gomolje dalije mislili su da je povrće, a ne cvijeće. Tek je švedski botanik Andreas Dahl otkrio svu ljepotu njenih cvjetova te je po njemu cvijet i dobio ime.