Sri18102017

Posljednje izmjene11:29:09 AM

Back Nalazite se ovdje: Home Zanimljivosti Zanimljivosti Reportaže Prvi adrenalinski klub u Lepoglavi

Prvi adrenalinski klub u Lepoglavi

pak-n
Ivan Vitez i Filip Loparić na Ravnoj gori
Priključili su im se i Ivan Štefičar...
...Marko Bregović...
...i Mario Musulin  (bijela majca)

Od listopada prošle godine, naš je grad bogatiji za još jednu novu udrugu građana. Osnovan je „Planinarsko-alpinistički klub Lepoglava“ koji zasad broji pet članova, ali prisutan je sve veći interes za takvim oblikom rnabijene adrenalinske ekreacije pa se u narednim mjesecima očekuje i porast članstva.

- Tradicija penjanja na planinskim stijenama na našem području stara je 20 –tak godina , a ja sam za penjanje prvi puta čuo prije 5 godina od nekih prijatelja iz Lepoglave i Ivanca koji su redovito penjali. Prvi puta je uvijek teško, a neznanje tehnike i strah od visine dodatno to otežava. Nakon dugog dogovaranja kad ćemo zajedno  penjati, s obzirom da studiram u Zagrebu, otišli smo na Pokojec blizu Bele i mogu reći da mi se odmah svidjelo. – objasnio je predsjednik kluba, Filip Loparić iz Lepoglave.

Svatko tko se misli početi baviti sa slobodnim penjanjem mora znati ponešto o opremi koju će koristiti prilikom penjanja. Penjanje kao sport je dosta skup sport u odnosu na standardne sportove, ali isto tako sam užitak koji proživljavate tijekom penjanja puno je veći nego kod drugih sportova. Prva i najbitnija stvar za sve buduće penjače je ta da kad počinjete sa penjanjem odnosno kad upišete školu penjanja, ne morate posjedovati svu opremu. Za početak je bitno nabaviti penjačice, dok sve ostalo možete posuditi od penjača koji trenutno ne penje.

Kada (ukoliko) shvatite da će penjanje biti sport kojim ćete se baviti duže vremena tek onda počnite razmišljati koju opremu kupiti. Standardna penjačka oprema sastoji se od: penjačica, pojasa, vrećice za magnezij sa magnezijem, ukapčanja, užeta, sredstva za osiguravanje i kacige.

- Ideja za osnivanje udruge postoji već dvije godine, ali se odugovlačilo zbog skupljanja svih potrebnih papira za registraciju udruge. Cilj ovog kluba prvenstveno  jest razvijanje sportskog turizma i sportskih aktivnosti te da se poboljša kvaliteta društvenog i sportskog života na području Lepoglave. – kazao je Loparić, student Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj postoji problem, koji im još dodatno otežava situaciju, a to je činjenica da penjanje nije priznat kao sport, dok se u inozemstvu to plača. - Nakon što sam odlučio baviti se penjanjem, malo sam se raspitivao i naišao na dvorane u Zagrebu gdje postoje stijene za penjanje koje su lakše za penjati nego prave stijene, a tu sam upoznao dosta ljudi iz Varaždina, koji su mi pokazali tehniku penjanja. Iznenadio sam se koliko žena penje i to iz Varaždina, a najbolje se penju Slovenke koje su među prvih deset u Europi, jer žene više penju sa glavom nego dečki, a razlog tome je što one penju više nogama a ne rukama. – izjavio je Loparić.

Još zadnja „korekcija“ koju moraju riješiti jest promjena statuta, kako bi ga uskladili sa statutom Hrvatskog planinarskog saveza koja okuplja sve planinarske udruge u Hrvatskoj, vodi brigu o planinarskim objektima i putovima u hrvatskim planinama te objedinjuje rad svih djelatnosti u svojoj domeni: planinarstva, alpinizma, športskog penjanja, speleologije, markacista i vodiča u više od 200 planinarskih udruga širom Lijepe Naše. - Tim usklađivanjem naš klub dobiva potvrdu pod nazivom UIAA koja je certifikat svugdje u svijetu kojim se rade testiranja za svu opremu, na kojeg imamo popust na osiguranje u inozemstvu, kampiranje i ulaznice u svim nacionalnim parkovima. – rekao je Loparić.

Penjanje bi se moglo pokazati vrlo dobrom terapijom za hiperaktivnu djecu jer njihovu potrebu za kretanjem usmjeruje u kontrolirano i planirano kretanje, izvijestili su znanstvenici u njemačkom stručnom časopisu Ergopraxisu.
Terapijsko penjanje potiče i duševni i emocionalni razvoj djece koja pate od hiperaktivnosti s poremećajem pažnje (ADHD). Studija je pokazala da penjanje pojačava sposobnost koncentracije, uočavanja pojedinosti i osjećaj povjerenja u ljude.

Penjanje se, kažu stručnjaci, može povezati i s drugim aktivnostima pa se, primjerice, na zid za penjanje mogu postaviti kartice s brojevima koje dijete mora zbrojiti. Usto, u djece se pojavi trenutačan osjećaj uspjeha koji pojačava samopouzdanje, što je vrlo korisno za djecu s ADHD-om koja se neprekidno suočavaju s neuspjesima i kritikama.

Foto: PAK Lepoglava