Pon23102017

Posljednje izmjene05:07:05 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Zanimljivosti Zanimljivosti Povijest Tri kralja i pravoslavni Badnjak

Tri kralja i pravoslavni Badnjak

sveta-tri-kralja
Sarkofag u kelnskoj katedrali u kojemu su kosti Sveta tri kralja

Danas se slavi blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljanje, kojim završava božićno razdoblje. Taj je blagdan dan u kojem se obnavlja sjećanje na mudrace Melkiora, Gašpara i Baltazara, koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom - priznajući mu kraljevsko dostojanstvo, tamjanom - u slavu božanske mu naravi, i smirnom (plemenita mast) - jer su vjerovali da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe.

Odatle i običaj da svećenici početkom godine obilaze župljane i daju im blagoslov. Rimokatolička Crkva uvela je slavljenje Bogojavljenja krajem 4. stoljeća i u njemu stavila naglasak na Isusovo krštenje i pohod trojice mudraca koje se zbog opisa proroka Izaije vrlo rano počelo nazivati kraljevima.

Nekoć se blagoslovljenom vodom škropilo po kući, staji, vrtu, polju, pčelinjaku.... Uz taj dan je vezan i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka koji su odjeveni kao tri "kralja" s rasvijetljenom zvijezdom. U tom običaju su prisutne kolede pa zvjezdari pjevaju božićne pjesme, ali i pjesme kojima se želi duhovno i materijalno dobro ljudima. Naravno, i ti ophodi su povezani s darivanjem čestitara.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije otišle u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan. Obilježava se paljenjem badnjaka te okupljanjem obitelji za posnim večernjim stolom. Na Badnji dan muškarci već od rana odlaze u šumu kako bi našli badnjak, mlado hrastovo drvo koje pale u svojim domovima. Ono je ujedno i simbol drveta koje su, po usmenoj predaji, pastiri donijeli Mariji i Josipu da nalože vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Unosi se slama u svaki dom, pjeva se jedna posebna pohvalna pjesma koja pozdravlja dolazak gospoda i spas našeg Isusa Hrista. Zatim se odlazi za stol da se blaguje. Domaćin kuće čita molitvu Oče naš. Večera je posna kao i u katoličkom svijetu. Dakle, Badnjak je posni dan.

Svi ti običaji imaju smisao zajedništva, a obitelji okupljene oko gorućeg badnjaka, vjeruje se, zrače i griju ljubavlju, iskrenošću i slogom, te obasipaju radošću, zdravljem i obiljem. Zajedničkim bdjenjem oko badnjaka čekaju ponoć ili jutrenje.

U pravoslavnim se crkvama i svetim hramovima služi ili ponoćno bogosluženje ili jutarnje. Tada vjernici odlaze u crkvu na molitvu, da bi se po povratku iz crkve mirbožili, odnosno, riječi 'Mir Božji, Hristos se rodi' koje svakom žele dobra, zdravlja i spasenja u narednoj godini.

Mirboži se do Mladoga Božića, 14.siječnja, odnosno do Pravoslavne Nove Godine. Na Badnjak se peče i pečenica, pripremaju se i posebni kolači, a jedan od njih je i česnica. Ova se pogača iznosi na blagdanski stol, a simbolizira sreću, zdravlje i blagostanje.

Naime, u nju se stavlja novčić, a vjerovanje kaže da će onoga tko pronađe novčić pratiti blagostanje i bogatstvo tijekom cijele godine.