Čet19102017

Posljednje izmjene11:29:09 AM

Back Nalazite se ovdje: Home Zanimljivosti Zanimljivosti Povijest Crtice iz lepoglavske povijesti

Crtice iz lepoglavske povijesti

spomen
961  žrtva na Spomen groblju
Otvorenje Spomen groblja 1981.
Ekshumacije nakon oslobođenja Lepoglave
Josip  Kraš - narodni heroj
Spomen groblje danas

Srpanj je pun raznih datuma koji su na neki način obilježili lepoglavsku povijest i na taj način definirali njezin današnji identitet. Naime, davne 1981. godine, 10. srpnja, na inicijativu Saveza antifašističkih boraca Lepoglava završena je izgradnja Spomen groblja u Lepoglavi koja je bila financirana od strane Samoupravne interesne zajednica (SIZ) za kulturu tadašnje Općine Ivanec. Iako se danas ta obljetnica (29 godina) ne spominje niti obilježava, ipak smo istražili dio povijesti koji je vezan za lepoglavsko Spomen groblje, a za pomoć smo se obratili kroničaru toga doba, Gojku Matiću, predsjedniku SAB-a Lepoglava.

Spomen groblje proteklih godina ne sjaji svojim zasluženim sjajem. Okoliš je loše održavan, točnije, održava se jako rijetko, grafita ima na svakom koraku, a sve je izraženija devastacija, odnosno uništavanje pločica, spomenika, okoliša i prilaznog puta. Međutim, otkad se Grad Lepoglava aktivno uključio u održavanje, situacija se znatno poboljšala, ali još uvijek ima prostora za daljnje ulaganje u Spomen groblje s čime se slaže i Matić:

{play}Radio_vijesti/Gojko1.mp3{/play}

Povijest Spomen groblja vezana je uz ustaški logor smrti Lepoglava kroz koji je prema dosadašnjoj prikupljenoj dokumentaciji prošlo 4952 nevine žrtve. Naravno, to ne znači da su svi stradali pokopani ovdje. Na Spomen groblju napisana je imenom i prezimenom 961 žrtva, od malog djeteta do starca, među kojima je uklesano ime i 2-mjesečne bebe iz Rinkovca, a s područja Lepoglave ime Rude Štefuljaka, jedine lepoglavske žrtve.

Ustaški logor smrti u Lepoglavi počeo se formirati od prosinca 1943. godine i djelovao je sve do svibnja 1945. Priča započinje dolaskom Tjelesne ustaške garde poglavnika Pavelića koja je stigla u Lepoglavu kako bi ispitala mogućnost otvaranja logora. U proljeće 1944. godine počeo je djelovati ustaški logor u Lepoglavi u kojem je prvi upravitelj bio Ljubo Miloš. Tijekom 1944. i 1945. godine bilo je najviše stradalih dok je šokantna informacija da je u jednom danu streljano 2000 ljudi koji su pokopani iza zida gdje je danas Park žrtava fašizma.

Na današnjem mjestu Spomen groblja nalazilo se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije groblje za osuđene osobe u Kaznionici. Na tom groblju su ustaše 1944. godine, najviše s područja Zagreba, dovodili grupe i grupice maturanata srednjih škola i studenata prvih godina studija gdje su ih likvidirali. Računa se da je na tom mjestu poubijano između 600 i 700 mladih.

{play}Radio_vijesti/Gojko2.mp3{/play}

Početak razvoja ideje oko izgradnje Spomen groblja nosi jedna tragična priča iz tog doba. Majka jedne poginule studentice medicine molila je da se na tom lokalitetu otkopa grobnica u koju su ustaše bacali ubijene učenike i studente kako bi prepoznala svoju kćer i dostojno je sahranila. Na njezinu molbu otkop se vršio nekoliko godina, ali njezina kći nikad nije pronađena. Prilikom tih otkopa pronađene su nove masovne grobnice pa je tako odlučeno da se baš na tom mjestu igradi spomen obilježje za sve žrtve.

Druga danas zaboravljena obljetnica leži u činjenici kako je od 1939. do 1941. godine u Lepoglavi djelovao konc-logor za sve u koje se sumnjalo da su "protudržavni elemnti", a među kojima je bio i narodni heroj Josip Kraš. Od 1941. do 1943. godine taj se konc-logor pretvorio u zatvor NDH u kojem su se poštivali zakoni i odredbe i u kojem je bilo uz kriminalce, oko 100 antifašista s našeg područja koji su bili osuđeni na smrtne kazne koje su im preinačene u doživotne robije.

14. srpnja 1943. godine Jedinice Narodno oslobodilačke vojske 12. slavonske pizije i Kalničkog partizanskog odreda kojima se pridružio i domobranski zdrug iz Jalkovca, oslobodili su Lepoglavu, odnosno kaznionicu. Preko 100 antifašista odmah su pristupili u jedinice Narodno oslobodilačke vojske, a ostale su zatvorenike, prvenstveno kriminalce vratili u zatvor zajedno sa stražarima i upraviteljem Cvitovcem.

{play}Radio_vijesti/Gojko3.mp3{/play}

Prilikom oslobađanja lepoglave poginulo je 26 partizana koji su sahranjeni na grobljima u Lepoglavi, Kamenici, Klenovniku i Trakošćanu. Da su građani Lepoglave i okolice pozitivno doživjeli dolazak partizanskih snaga govori činjenica da se u Lepoglavi rasplamsao ustanak i formirane su mnoge antifašističke institucije, tako je formirana i prva Ivanečka partizanska četa u Višnjici.

Iako se Dan oslobođenja našeg područja obilježava 8.5., nije zgorega spomenuti 14. srpnja, dan kad je prvi puta Lepoglava bila oslobođena jarma kvislinške tvorevine. Komemoracija na nevine žrtve ustaškog logora u Lepoglavi svake se godine upravo na Spomen groblju obilježava krajem travnja kada je prema prikupljenoj dokumentaciji iz 1945. godine bilo najviše masovnih ubijanja.