Ned22102017

Posljednje izmjene05:07:05 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Zanimljivosti Zanimljivosti Povijest Crtice iz kameničke prošlosti (1)

Crtice iz kameničke prošlosti (1)

1

 

„Povodom svevišnje odredbe cara Franje I. utemeljena je u Kamenici kao župskom mjestu obćinska seoska škola u prosincu 1830; utemeljena je pako po varaždinskoj županiji. Takova škola bijaše razdijeljena u dva razreda. Djeca obojega spola imala su za položiti dotičnu školu dvie, a najviše tri godine. Uškolovana bijahu osmom i devetom godinom. Nauk predavao se je na hrvatskom jeziku, i to: vjeronauk, čitanje, pisanje i četiri vrste prostoga računstva.“

Zapis je to iz Spomenice škole koja ova godine bilježi 180. obljetnicu školstva. U početku je škola bila spojena sa župnim uredom, a mladež je podučavao kapelan Mikec koji je kasnije umro u Varaždinu kao kanonik čazmanskoga kaptola. 1832. sagrađena je drvena školska zgrada a prvi učitelj bio je seoski orguljaš Stančić. Naknada za njegov rad u početku je bila u naturi (mošt, žito, sijeno, predivo, drva), a samo djelomično se njegov rad naplaćivao srebrnim novcem iz seoske blagajne.  Godine 1863. izgrađena je zidana školska zgrada koja je odjednom mogla primiti 80-tak učenika.

 

Školu su polazila djeca iz Jerovca, Kuljevčice, Bedenca, Žarovnice, Vrhovca, Crkovca, Podgorja i Kamenice. Jerovec, Kuljevčica i Bedenec dobila su 1879. zasebnu školu. Godine 1867. sazvana je Opća austrijska učiteljska skupština u Beču kojoj je nazočilo 9 500 učitelja iz cijele Austro-ugarske monarhije. „Ova je skupština isposlovala da se vrhovna bivša vlast crkve nad školom dokine.“

Godine 1888., u ožujku i listopadu, (a to se ponovilo 1889. i 1890.) pala je velika količina kiše „tako da se ni stari ne sjećaju tolike vode. Oko sela su njive i livade izgledale kao kakova jezera, samo što su se stabla vidla. Tom prigodom bijaše školski vrt sasvim poharan i uništen.“

U proljeće godine 1887./88.  mnoge je učenika tadašnje škole umrlo zbog pojave kašlja hripavca. U zimi 1889. na 1890. vladala je vrućica – influenca od kojeg je bolovalo mnogo naroda „ali srećom ta prolazna bolest nije mnogo žrtava potražila.“