Pet22112019

Posljednje izmjene12:45:27 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Kultura Vijesti iz kulture Ostalo

SJEĆANJE Obilježena godišnjica pogibije Josipa Štefanca


Prije 22 godine, 9. travnja 1992., na pakračkom je ratištu braneći Hrvatsku poginuo Josip Štefanec. U spomen na Josipa i njegovu žrtvu, odajući mu još jednom dužnu počast, vijence su na njegovom grobu položili i upalili svijeće članovi njegove obitelji i prijatelji, predstavnici Udruge branitelja Hrvatske podružnice grada Lepoglave i Udruge pripadnika 104. brigade ZNG te ispred Grada Lepoglave zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač.

RESTAURACIJA FRESAKA Spašavanje vrijednih fresaka prekrivenih krečom

Naoružani strpljenjem restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda ovih dana rade na obnovi fresaka u lepoglavskom samostanu, točnije u prostoru nekadašnje pavlinske apoteke.
S velikom preciznošću, znanjem i strpljivošću sa zidova apoteke skidaju debele slojeve kreča kojim su godinama premazivane freske, što zbog kuge koja je davno zaprijetila Lepoglavi, a što iz obijesti, neznanja i bahatosti bivših zatvorskih vlasti koje su prostor pavlinske apoteke u prošlim vremenima pretvorile u košarašku radionicu.

Znanstvenim skupom u Lepoglavi obilježeno 260 godina od smrti Ivana Rangera


- Rangerovo poslanje bilo je prenijeti vjeru, nadu i ljubav na zidne plohe tako da one više ne budu bezlične nego da ljepotom i sugestivnošću privlače vjerne, nevjerne, dobre i loše koji će se ne samo diviti slikama nego njima oplemenjivati svoj duh i srca – riječi su Anđelka Košćaka, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu koje je izrekao opisujući rad Ivana Krstitelja Rangera na Znanstvenom skupu "Otvorena nebesa", skupu kojim je u Lepoglavi obilježena 260. godišnjice smrti najpoznatijeg baroknog freskoslikara i pavlina Ivana Rangera.

U Voći otkrivena spomen ploča Ivanu Rangeru

Među brojne crkve koje je freskama oslikavao barokni freskoslikar Ivan Ranger, koji je životom i radom bio vezan uz pavlinski samostan u Lepoglavi, spada i župna crkva svetog Martina u Donjoj Voći.

VIDEO: Projekt o lepoglavskoj čipki ponovno kao primjer dobre prakse

Projekt "Lace" koji je uspješno apliciran na natječaj "Europa za građane" nedavno je u Biogradu na moru bio prezentiran kao primjer dobre prakse, a nije ga ni zaobišla ista uloga u popularnoj emisiji HRT-a "Putem Europskih fondova" koja upravo prikazuje najbolje projekte koji su prethodno dobili financiranje iz raznih Europskih fondova. Pogledajte što je kazano o još jednom lepoglavskom projektu.

Projekt „Lace“ u Biogradu predstavljen kao primjer dobre prakse

U organizaciji Udruga gradova u RH i Skupnost občin iz Slovenije, 22. i 23. ožujka, održana je završna konferencija projekta „Promoviranje lokalnih partnerstava između Hrvatske i Slovenije – LOCPART.

Pjesma Dražena Šoštarića treća na ''Dragoj domačoj rieči''

Ukupno 125 autora i 179 radova pristiglo je na ovogodišnji 32. Kajkavski književni natječaj „Draga domača rieč“, a u istoimenom književnom zborniku objavljeno je njih 79 od kojih i jedna pjesma Lepoglavskog autora Dražena Šoštarića.

Pobratimile se limene glazbe

limena-koncert-naslovna

Jedan od najpoznatijih promotora kulture, ali i grada Lepoglave općenito svakako je naša Limena glazba koja ponosno nosi ime našeg grada.

Spomen-ploča Danici Brössler

danica22

U sklopu Festivala na gradskoj je vijećnici otkrivena spomen-ploča Danici Brössler, jednoj od najistaknutijih čipkarica. Spomen-ploču otkrio je gradonačelnik Marijan Škvarić u pratnji mladih čipkarica, a otkrivanju spomen-ploče nazočila je i obitelj ove poznate čipkarice koja je za tu prigodu doputovala iz Dubrovnika.

Lepoglavska čipka kao poklon Kini

maras_kina2

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras posjetio je Narodnu Republiku Kinu s ciljem da predstavi infrastrukturne, logističke, turističke i ukupne gospodarske potencijale Republike Hrvatske, ali i nadolazeće i već započete zakonodavne promjene s ciljem poboljšanja ulagačkog okruženja i jačanja konkurentnosti.

Večer poezije uz baklje u parku

poezija1a

15tak vjernih zaljubljenika u liriku našeg kraja uživali su u lepoglavskom parku u kazivanju poezije mladih autora Josipa Kraša i Janka Brusara.

Josip Kraš "Liepeglavčunimi"

lepoglava

Da je Lepoglava inspiracija mnogim kreativcima potvrđuje se iz dana u dan gotovo na svakom koraku. Ne samo danas već i kroz povijest. Ta, pravi će Lepoglavčan uvijek svoj grad nazvati "Kolijevkom hrvatske pismenosti" zbog Gazophylaciuma. Tu su nam i česte likovne kolonije i renomirani glazbenici koji dodatno apostrofiraju tu inspiraciju.

Jednim klikom podržite domaće snage

BlackNight_UFO

Redovite koncertne aktivnosti, sve češće pojave u medijima, aktualno prvo mjesto na ljestvici emisije "Demo kutak" Radio Zaprešića s nedavno snimljenom pjesmom "Možda sutra", snimanje spota za istu te još četiri autorske pjesme u pripremi za snimanje, samo su neki od značajnih uspjeha koje mladi lepoglavski hard rockeri Black Night posljednjih mjeseci nižu u svom radu - kako na svoju sreću, tako i na sreću obožavatelja, kojih je, kako se čini, svakim danom sve više.

Slučajno sačuvan dio freske

Samostan u Lepoglavi nudi brojne zanimljive priče. Jednu smo ispričali nedavno, otkrivši tajnu dvostrukih vrata na ćeliji u kojoj je svoje zatvorske dane provodio Josip Broz Tito.
Ovog puta donosimo priču o tome kako je slučajno sačuvan djelić stvaralaštva baroknog freskoslikara Ivana Rangera, rođenog 1700. godine u Götzensu kod Innsbrucka u Austriji, no velikim dijelom svog života vezan za Hrvatsku i Lepoglavu.


 U pavlinskom samostanu u Lepoglavi, kao i svaki redovnik, Ranger je imao svoja "četiri zida". Za razliku od većine ostalih, njegova je soba bila nešto prostranija. Pravo na "višak kvadrata" Ranger je imao zahvaljujući svojem slikarskom umijeću i radu. Pretpostavlja se da je pripremajući se za svoje slikarske zadatke, Ranger koristio zidove i strop svoje sobe isprobavajući slikarske boje i tehnike koje će kasnije koristiti kod oslikavanja zidova i svodova brojnih crkava i kapela, učinivši ih tako, ne samo vjerskim nego i kulturnim blagom. Nisu to bile zidne črčkarije već umjetnička djela koja su Rangerovu sobu činile jedinstvenom. Na žalost, poput brojnih drugih samostanskih vrijednosti, uništena je i soba Ivana Rangera.
Naime, stoljeće nakon Rangerove smrti samostan postaje kaznionica pa počinju "preuređenja" kako bi se zdanje samostana prilagodilo potrebama ustanove u kojoj će, ne svojom voljom, boraviti brojni znani i neznani zatvorenici.



Prenamjena nije mimoišla ni nekadašnju sobu Ivana Rangera. Kako je bila nešto prostranija,  "preuređena" je u zatvorski zahod i kupaonu. Prilikom građevinskih zahvata nije se marilo za naslikane freske koje su tom prilikom uništene. No, ipak u tom je prostor sačuvan dijelić Rangerova stvaralaštva. U širini, ne više od pola metra, na svodu koji spaja dva zida proteže se dio Rangerove freske. Pomalo je neobično kako je dio freske sačuvan u tom obliku, no razlog je banalan. Naime, prilikom "preuređenja" sobe u zahod i kupaonu, izgrađen je pregradni zid koji je, spajajući se sa stropom, prekrio dio Rangerove freske i na taj način slučajno ga zaštitio, spasivši ga od uništenja.
Navedeni dio freske otkriven je nakon što je tijekom obnove samostana, koja još nije privedena kraju, uklonjen  izgrađeni prezid.
No, koliko god ovo otkriće raduje, toliko i žalosti budući da svjedoči uništenju vrijednog djela kulturne baštine.

rf01_500

Jadranka Čunčić - Bandov oduševila velike i male

jadranka1

U utorak, 13. ožujka, učenici razredne nastave, zajedno sa svojim učiteljima, uživali su u lutkarskoj predstavi koju je izvela književnica, lutkarica i glumica Jadranka Čunčić-Bandov

Višnjica: prisjetili se poznatih žena naše povijesti

dan-zena-u-visnjici-03

Prisjećanjem na žene koje su u hrvatskoj povijesti ostavile neizbrisiv trag, u Osnovnoj školi Izidora Poljaka u Višnjici svečano je obilježen međunarodni Dan žena. Kako bi se još jednom istaknula važnost žena u društvu, na sam Dan žena organiziran je okrugli stol "Žene u hrvatskoj povijesti, literaturi, znanosti i kulturi" na kojem su višnjički učenici govorili o životima i radu spisateljice Ivane Brlić Mažuranić, "teti Vegeti" Zlati Bartol, novinarki i spisateljici Mariji Jurić Zagorki, skladateljici Dori Pejačević te prvoj hrvatskoj akademski školovanoj slikarici Julijani Erdödy Drašković.

Veliki interes mladih za "novi val"

num

Zamišljeno kao prilog istraživanju retorike otpora, odnosno društveno-političke kritike u tekstovima pjesama važnijih hrvatskih bendova potkraj 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, poput Parafa, Termita, Prljavoga kazališta, Azre, Filma i Haustora, predavanje pod nazivom "Fantomi slobode - Retorika otpora u hrvatskom novom valu" koje se prošlog petka, 17. veljače, u sklopu programa Kluba mladih Lepoglava održalo u Domu kulture, ispunilo je očekivanja publike, ali i predavača Nikole Košćaka, iznenađenog dobrim odazivom mladih.

Intervju: Sve je to rock'n'roll!

Black_Night

Kako uskoro započinjemo s redizajnom portala, ideja je da usporedno s time vama, našim čitateljima, predstavimo glazbenike s područja grada Lepoglave - one u usponu te one koji su na domaćoj, iako više-manje lokalnoj sceni, već pokazali svoju kvalitetu i pronašli svoju publiku, a da time ujedno popunimo i rupu nastalu u pomalo zakinutoj rubrici – glazbi.

Pušleki oduševili planinare MIV-a

puslekmiv1

Tristotinjak članova Planinarskog društva MIV oduševio je Lepoglavski pušlek subotu 28. siječnja u hotelu Turist na 25. Planinarskoj noći. Uz tradicionalno obilje plesa, raznih igara i puno smijeha zvijezde večeri bili su upravo članovi naše dramske sekcije.

Čipka u emisiji "Lijepom našom"

lijepa_nasa1

Javnim snimanjem emisije HRT-a „Lijepom našom“ održanim u srijedu, 25. siječnja u Trnovcu Bartlovečkom, predstavljena je cijela Varaždinska županija.

Najava: Predavanje o Novom valu

novi-val

Fantomi slobode? Retorika otpora u hrvatskom novom valu - naziv je predavanja koje se ovog petka 27. siječnja u 20 sati u Domu kulture organizira u sklopu programa Kluba mladih Lepoglava. Predavanje je zamišljeno kao prilog istraživanju retorike otpora odnosno društveno-političke kritike u tekstovima pjesama važnijih hrvatskih bendova potkraj 70-ih i početkom 80-ih: Parafa, Termita, Prljavoga kazališta, Azre, Filma i Haustora.